a) Rašlje Već smo opisali način kako se drže rašlje. Možemo ih držati u stisnutim šakama, dlanovima prema gore, ili sa dlanovima prema dolje. Prije nego što počnemo s radom, s obzirom da je kod rašalja (kao uostalom i kod svega drugog u prirodi) različito polariziran jedan krak, a različito drugi, morat ćemo, ako to još sami ne znamo, zamoliti nekoga iskusnijeg da nam pokaže, koji kraj rašalja dođe u desnu a koji u lijevu ruku. Vidjet ćemo da će on to napraviti jednostavno. Ako se radi o žici smotanoj u petlju, on će žicu izravnati, rastaviti jedan kraj od drugog, uzeti visak i 25 jednostavno, držeći prst na jednom kraju postaviti pitanje: "Da li ovaj kraj rašalja treba stavljati u desnu ruku?" Ako visak svojim kruženjem ili rašljaru svojstvenom nekom drugom znaku koji vrijedi za "da", to pokaže, to znači da taj kraj rašalja treba uvijek držati pri radovima u desnoj ruci. U tu svrhu se na tom kraju žice napravi mala omča, koja nas uvijek kasnije opominje da taj kraj žice treba doći u desnu ruku. Osim toga ova mala omčica na kraju žice dobro će nam poslužiti da po završetku posla možemo lako smotati rašlje u prsten i metnuti to naše "osnovno sredstvo" u džep. Ovo označivanje se isto može provesti i na drvenim rašljama tako da se taj krak malo zareže, ili da se bilo kako obilježi.. Dobro je to ispitati i na pravokutnim rašljama. Pokreti rašalja se manifestiraju u vidu naglog trzaja prema gore ili prema dolje, te okretanjem u rukama. Kod većine rašljara sa dlanovima prema dolje, kad naiđu na radijacije od podzemnog vodotoka, rašlje se okreću protivno od smjera kazaljke na satu ako gledamo kretanja kraka koji je u desnoj ruci. To ne znači da je to tako kod svakoga. Kod jednoga mog dobrog prijatelja, odličnog radiesteziste slučaj je upravo obratan. Njemu se rašlje okreću u smjeru kazaljke na satu. Interesantno je spomenuti da je to slučaj i sa viskom. Ako u rukama držimo rašlje sa dlanovima prema gore dobivamo suprotna kretanja. Kao da se u tom slučaju polarizacija mijenja. Nagle trzaje prema gore ili prema dolje, a da se ne pretvaraju u kružna kretanja, dobivamo često na terenu. S obzirom na polarizaciju po sedam signala jednog vodotoka s jedne i druge strane, koji su naizmjenično "+ i -", meni ih rašlje signaliziraju na terenu tako da svaki signal "+" vrši trzaj prema gore, a svaki "-" prema dolje. To znači da su svi neparni signali jednog toka pozitivni, a svi parni negativni. Pravokutne rašlje reagiraju samo tako, da se približavanjem vodotoku krakovi prekriže, a udaljavanjem od vodotoka se razmiču, ako se krakovi i ruke drže paralelno jedna od druge i rastavljene. Možda će se na terenu desiti, da se rašlje ne ponašaju onako kako smo naviknuti. Okreću se u suprotnom smjeru. Do toga vjerojatno dolazi kod nailaska na šupljine u tlu i geološke rasjede. To može značiti i zemni plin u nekoj većoj kaverni.
b) Visak Kakve pokrete možemo očekivati od viska? Imamo tri glavna načina: pravolinijska kretanja, kruženja i eliptične putanje. Pravolinijsko kretanje je ono koje izvodi ljuljaška kada je zanjišemo. Ovo kretanje kod viska može biti u svim pravcima. Dužina kretanja je ovisna o težini viska, o sili koja ga pokreće, te o osjetljivosti onoga, tko visak drži, temperaturi i najzad o dužini niti, na kojoj visi. Kruženja opisuje visak tako, da nit koja visi opisuje plašt jednog stošca. Kruženja mogu biti dvojaka: 1. u smjeru kazaljke na satu i 2. protivno od smjera kazaljke na satu. Prvo nazivamo pozitivnim, a drugo negativnim. Kako smo već prije naveli ima i obratnih slučajeva, uglavnom kod ljudi s posebnim obratnim polaritetom ruku. Eliptične putanje pravi visak, kada prelazi iz pravolinijskog u kružno, ili obratno. Visak se drži u desnoj ruci između palca i kažiprsta. Najbolje je kad je lakat na čvrstoj podlozi, a podlaktica stoji prema ravnini pod kutem cca 30°. Nit na kojoj visi visak ne smije se držati grčevito. Onaj koji ga drži mora biti potpuno smiren, opušten i oslobođen sugestije. Početnik, koji počinje raditi mora znati što može očekivati od svog viska. Mora se naučiti kako će s viskom "razgovarati". Na koji će način postavljati pitanje i na koji način će razumjeti odgovor viska. Visak može odgovarati na postavljena pitanja sa "da", "ne" ili se kolebati sa odgovorom, nešto kao da hoće reći da pitanje nije dobro postavljeno, pa konačno i da neće da dade odgovor. 26 Prije nego što pređemo na to, da ustanovimo kako će se visak okretati ili njihati da bi dobili pokrete za gore navedena tri načina komuniciranja s viskom, moram dati vrlo važne upute, jer početnici baš na tome mnogo griješe: 1. Nemojte nikako sugerirati visku, da se okreće na onu stranu gdje želite. Isključite potpuno sugestiju. 2. Nemojte zadržavati svjesno pokušaj viska da se njiše ili okreće onako kako ne želite. Opustite se i pustite njega da sam to učini.. Kad ste sigurni da ste mirni, opušteni i sposobni za rad, postavite visku jedno obično pitanje, npr.: "Je li danas srijeda?" Ne misleći na to kakav treba biti odgovor, pustite ga da se sam počne kretati. Pratite to kretanje, dok visak ne pokaže i zadrži neko vrijeme isti smjer kretanja. Ako je on dao određeno kruženje na desno (u smjeru kazaljke na satu) i ako je dan zaista srijeda, onda je to način na koji ćete uvijek dobivati odgovor "da", kako sad tako i u budućnosti..Ako sada upitate za sebe: "Da li se ja zovem Srećko?", a vi se tako ne zovete, najvjerojatnije ćete dobiti odgovor u kruženju viska na lijevo (obrnuto od smjera kazaljke na satu) što će biti kao odgovor za "ne". Ostaje još njihanje viska u smjeru naprijed-natrag ili desno-lijevo. To bi mogao biti način kretanja za ustezanje od odgovora. Ovo je samo primjer, kako se to radi, ali ne i primjer da će i kod svih tako biti. Neko će dobiti za "da"' kretanje na lijevo, ili njihanje naprijed-natrag. Radi toga ovaj pokus mora svatko izvesti i ustanoviti kakav način kretanja viska vrijedi za njega. S obzirom da od viska možemo dobiti kao odgovore samo potvrdno "da", niječno "ne" ili uskraćen odgovor radi loše postavljenog pitanja, moramo kod sastavljanja pitanja formulirati u glavi takav upit, na kojeg ćemo dobiti odgovor sa "da" ili "ne". Jedan primjer: Ako ste u dilemi da danas odete ili u Sisak ili Karlovac i postavite pitanje: "Da li je bolje da odem u Sisak ili u Karlovac?" dobit ćete vjerojatno kao odgovor: Loše postavljeno pitanje! Zašto? Zato jer na taj upit, bilo da dobijete odgovor "da" ili odgovor "ne" niste ništa dobili. Međutim ako to isto pitanje formulirate sa: "Da li je bolje da odem u Sisak nego u Karlovac?", onda ćete dobiti kao odgovor "da" ili "ne", koji će vas u potpunosti zadovoljiti. Ako dobro formuliramo pitanje, na koje želimo dobiti odgovor, onda ćemo dobar odgovor i dobiti. Visak će vam dati odgovor na stvari koje se događaju ili su se počele događati a rezultat slijedi uskoro, ali je sigurno da visak ne "vidi" u budućnost, a ako i vidi nećete dobiti dobar i pametan odgovor. Ako netko pomoću viska želi dobiti brojeve lota, lutrije ili sportske prognoze, sigurno je da ih neće dobiti. Inače bi svi radiestezisti bili odavno bogataši, a znamo da to nisu. Od radiestezije se ne postaje bogat, a onaj tko to bilo kako pokušava, uvjerit će se jednog dana da mu čak i radiestezijske sposobnosti popuštaju, a pogrešni se rezultati rađaju. Zašto je to tako ne zna se, ali iskustvo je pokazalo da je to tako. (Literatura: Graves) Osim toga upozorava se da se radiestezijski pribor ne koristi za sazivanje duhova. Tom Graves, engleski profesionalni radiestezist opominje da se to ne radi. On ga je izveo jedanput i ne želi to više nikada (Ne komentira što mu se desilo). Jedan naš radiestezist je to pokušao i tvrdi, da se vrlo loše osjećao i ne želi također to ponoviti. Kod rada s viskom morate dobro voditi računa, da nekome svojim odgovorom ne štetite, bilo na mentalnom ili fizičkom polju. Nikad se nemojte prenagliti s rezultatima! Kontrolirajte, i ponovno kontrolirajte! Treba dva puta odmjeriti a onda sjeći! Ako uspoređujemo rad s rašljama i s viskom, onda. možemo utvrditi slijedeće: 27 I visak i rašlje daju podjednake rezultate. Ima radiestezista, koji više vole raditi s rašljama, drugih koji daju prednost visku. Moje je mišljenje da se najbolje snalazi onaj koji kombinira i jednu i drugu metodu. To se naročito uočava kod istražnih radova na vodu. Rašlje su previše osjetljive. Registriraju zračenja od podzemnih voda ranije nego visak. Ako prelazimo preko jednog vodenog toka, rašlje pokazuju širu zonu desno i lijevo od toka. Visak mnogo užu. Rašlje zauzimaju pri radu obadvije ruke, visak ostavlja jednu slobodnu, koju možemo upotrijebiti kao antenu. I sa rašljama i sa viskom se može hodati po žili vodenog toka; lakše sa viskom. Sa rašljama je pak mnogo lakše dobiti smjer vode: iz kojeg pravca dolazi i kamo ide. Sa viskom je pak mnogo lakše vršiti pregled zdravstvenog stanja, rad na kartama itd.
Нема коментара:
Постави коментар