Određivanje dubine do podzemne vode

Poglavlje je iz knjige "Radistezija I" koja je delo radiesteziste Smail Dubravića.

 

Kako god je važno odrediti na površini točno mjesto gdje je prava podzemna žila, tako je isto važno odrediti i kolika je dubina do te podzemne žile. To je važno i radi toga što vlasnik bunara mora znati, koliko je potrebno nabaviti cijevi i koliko će ga bušenje bunara stajati. 33 Određivanje dubine do podzemne vode vrši se na više načina: Rekli smo da sa svake strane vodenog toka postoji po sedam "lažnih" signala i da su posebno važna dva od njih. To su četvrti i sedmi signal s jedne ili druge strane pravog vodotoka. Pokojni inž. Jurdana u svojoj knjizi spominje četvrti i sedmi signal, koje Mermet zove malom i velikom paralelom. Iz slike se vidi da je trokut ABC polovica kvadrata kojem su AB = BC ili drugim riječima udaljenost BC = d = a. Znači, ako uspijemo na terenu izmjeriti dužinu BC, a ona je udaljenost od točke B do male paralele ili četvrtog signala, onda je to dubina do vode. 1, 2, 3, 4 ,5, 6, 7, signali d = dubina do vode c = mala paralela D = velika paralela a = d Uzmemo rašlje i okomito na tok vode tražimo daljinu četvrtog signala od točke. Za kontrolu to načinimo i s druge strane toka. U točkama C rašlje će se okretati. Pravac toka dobivamo sa rašljama tako, da u točki B stavimo lijevu ruku okomito iznad desne. Rašlje će se tada okrenuti u jednom smjeru. Tamo gdje gleda izbočeni dio rašalja je pravac iz koga je tok vode došao. Treba sada izmjeriti metrom dužinu BC. Postoji i tzv. "biskupovo pravilo", za traženje dubine do vode. 34 Iz točke B napravi se nekoliko pravaca u proizvoljnom smjeru tražeći dubinu do vode. Dobit ćemo nekoliko dužina BC, koje bi u pravilu trebalo da su jednake. Dužina BC je u pravilu dubina do vode. Prilikom radova na traženju vruće vode u Tuheljskim Toplicama inž. Stiperski Dragutin i ja, s obzirom da su bušenja vršena prema našim lokacijama tokova, mogli smo kontrolirati,da li je onaj kut od 45°, koji zatvara horizontala na terenu i zraka prema podzemnom toku točan. Dobili smo da je on ipak veći i da iznosi negdje oko 48°-50°. Prema prof. dr Moritzu Benedictu, međutim, ovaj kut iznosi čak 60°. Iz toga se vidi da određivanje dubine, prema navedenim uputama nije sasvim točno precizirano. Rašljari, koji imaju veliko iskustvo na traženju podzemnih vodotoka imaju uvijek iskustveno dobivenu jednu korekciju za dubinu, koju uzimaju u obzir kod davanja podataka o dubini. Kod određivanja dubine do vode dolazi nekad do pogrešaka, koje se ne može ukloniti. Jedan primjer: Ako smo imali dva toka jedan ispod drugoga, zna se desiti da podatak o dubini dobijemo od toka bližeg površini, s malom količinom vode, ili čak slojem jako vlažnog pijeska, a količinu vode dobijemo od donjeg, mnogo jačeg toka. Osim toga rad sa rašljama u vrijeme kada se sprema oluja ili pri vrlo jakom suncu može dati loše podatke. Zato je ove radove najbolje obavljati rano prije podne ili kasno po podne. S obzirom da iza ovakvih radova stoje velika ulaganja novca radi visoke cijene bušenja i nabave cijevi, neophodno je potrebno da početnici, radi stjecanja dovoljno prakse rade izvjesno vrijeme uz iskusnog radiestezistu, s bogatom praksom u traženju vode i da se ne zatrčavaju, da ne bi imali neugodne posljedice, da im vlasnik bunara ne bi tražio podmirenje troškova. Savjet: budite vrlo oprezni. Ne zatrčavajte se, da vas ne bi boljela glava. Osigurajte se od neugodnosti.