Poglavlje je iz knjige "Radiestezija I" koja je delo radiesteziste Smaila Dubravića.
"Dijagnostika" Plan pregleda Da bi mogli sistematizirati pregled zdravlja čovjeka, bilo bi dobro da već odmah u početku počnemo se učiti nekom redu kod našeg rada. Početnicima bih preporučio da se za prvo vrijeme, dok im to ne prijeđe u naviku, koriste slike iz Malog anatomskog atlasa, koji se može lako nabaviti u našim knjižarama. Ja bih preporučio da to rade ovim redom 1. Kosti 2. Somatski živčani sustav 3. Neurovegetativni živčani sustav 4. Krvotok 5. Krvna slika 6. Limfe 7. Unutrašnji organi 8. Mišići 9. Koža 10. Oči 11. Uši Anatomski nam atlas služi samo za bolju koncentraciju. Koncentriramo se na osobu koju pregledamo, zavrtimo visak u ruci i sa rukom kao antenom prelazimo lijevom rukom preko dijelova tijela onoga koga pregledamo. S obzirom da se naša "dijagnostika" bazira samo na radijacijama koje primamo od pacijenta, samo je po sebi jasno da se dotični ne treba svlačiti. U literaturi sam našao, da dotični treba da sa sebe i iz džepova odstrani sve metalne predmete, međutim i bez da to čini, može se normalno izvršiti pregled zdravstvenog stanja. Kada sa rukom dođemo u predio, gdje se nalazi oboljelo mjesto, visak će nam stati. Znači tu se nalazi poremećeno bio-polje. Na nama je samo još da nađemo o kojem se organu radi. Jasno ako smo koncentrirani na kosti, dobit ćemo znak oboljenja u tom području. Ako je to kičma, pregled ćemo vršiti na leđnom dijelu. Kako sve tegobe u kičmi, pa i predjelu ruku i nogu dolaze uglavnom zbog nekih oboljenja između pršljena (međupršljenski prostori ili zglobovi), treba pregledati upravo njih jedan po jedan. U predjelu kičme moramo znati da ima 32 pršljena, podijeljena u pet dijelova radi lakše orijentacije, tj. na vratni dio koji ima 7 pršljenova, grudni dio 12, slabinski 5, krstačni 5 (koji su srasli) te trtica sa 3-4 pršljena, koji su kod odraslih osoba srašteni. Dužnost nam je ustanoviti, koji pršljenski prostori nisu dobri. Na gornjim i donjim ekstremitetima pregledavamo zglobove. Treba se držati toga, da uvijek pregledamo prvo desnu stranu tijela, a onda lijevu. Pregledamo prvo rameni zglob, zatim lakatni, pa članak ruke i zglobove prstiju desno, pa lijevo. Zatim pregledamo karlični zglob, koljeno, članak noge i zglobova prstiju na nozi, također desno pa lijevo. Imamo još pregledati kosti lubanje, desnu i lijevu ključnu kost, grudnu kost, lopatice i karličnu kost. Ako je sve u redu možemo pregledati još rebra, i kosti ruku i nogu da li na njima ima preloma. 53 Iza toga dolazi pregled centralnog živčanog sustava, tj. pregled desne i lijeve polutke mozga i mali mozak, pregled spojnih veza sa kičmenom moždinom i kičmu odozgor do kraja. Iza toga živce koji vode iz kičme u ruke i noge. Kod pregleda krvotoka, prvo moramo pregledati srce i da li ima tu poteškoća., Treba ustanoviti da li se radi o pretklijetkama, klijetkama, zaliscima i mišićima srca. Nakon toga se pravi prvo arterijski a zatim venozni krvotok i to prvo najglavnije krvne puteve: aortu i arterije koje vode u razne dijelove tijela i u svaki organ u njemu (mozak, srce, pluća, jetra, želudac, bubrege, crijeva itd.). Da li je krvna slika dobra ili nije, dobiva se tako da se visak pita: " Je li broj crvenih krvnih zrnaca normalan?" Tako isto pitamo i za leukocite i za trombocite, a kasnije kod pregleda limfi i za limfocite. Limfne puteve, koji su zapravo odvodni kanali, kojima naše tijelo šalje otpadne materijale u limfne čvorove na pročišćavanje pregledamo kao i krvotok, ali se najviše koncentriramo na spletove limfnih čvorova, koji se nalaze na dosta mjesta. Najvažniji su pazušni i preponski, a kod žena još i prsni. Pregled će dati samo odgovor, jesu li u redu ili nisu. Nikakve druge prognoze bolesti se ne smije davati. Treba uputiti liječniku da to on učini. Unutrašnje organe pregledamo redom. S obzirom da su jetra, slezena, gušterača i dr. žlijezde, to ćemo ovdje i njih obuhvatiti. Ako idemo redom odozgo prema dolje, prvo ćemo pregledati hipofizu, glavnu komandu svih žlijezda sa unutarnjim lučenjem, zatim epifizu, štitnjaču i timusnu žlijezdu. Nakon tog a pregledamo dišne organe: Nosnicu, grlo, dušnik, glasnice, bronhijalne grane desno i lijevo u plućima, a poslije toga desno pa lijevo plućno krilo. Kroz srce smo već pregledali krvotok. Dolazi još unutrašnjost srca, srčani zalisci i mišići. Zatim redom pregledamo sve ostalo: želudac, dvanaesterac, jetra, žučne vodove i kesicu, gušteraču, slezenu, crijeva - prvo tanko pa debelo, bubrege sa nadbubrežnim žlijezdama, uretere i mjehur. Zatim kod žena maternicu, jajnike i jajovode, a kod muškaraca prostatu, testise i mokraćovod do vani. Prilikom pregleda najbolje je da netko zapisuje sve što se pronašlo. Na kraju pregledamo letimično mišiće odozgor do dolje, zatim kožni epitel i najzad svaki sinus posebno. Kod pregleda očiju i ušiju treba biti dobro koncentriran cijelo vrijeme baš na uho koje se pregleda ili oko, jer u protivnom lako dolazi do zamjene desnog za lijevo. Nakon izvršenog pregleda treba svakako upozoriti onoga koga smo pregledali još jednom da su to samo dijelovi tijela, koji nam ne daju normalne radijacije i da je stoga dobro da dotični ode liječniku na detaljniji pregled ovih mjesta, kako bi se ustanovilo da li se i o kojoj bolesti radi. Napomenuo bih još ovdje da radiestezijski pregledi uočavaju čak i one slučajeve, koji nisu izazvali određene tegobe, koje tjeraju liječniku, da bi ovaj tada, nakon pregleda intervenirao Ovo nije jedini način na koji se radiestezijskim radom postavlja dijagnoza. Postoje i dijagnoze pomoću dijagrama u obliku krugova ili pomoću slikovitih predstava dijelova tijela u anatomskim atlasima. To su već malo kompliciranije metode pregleda. Pokušajte sami sa iris dijagramom dra Georga Jakoba.
Нема коментара:
Постави коментар