Veliki broj ljudi boluje od poremecaja u krvotoku. Uzroci ovih smetnji mogu biti vrlo razliciti, ali uglavnom su to nepravilan rad srca, te arterioskleroza krvnih žila ili tromboze. Kod krvotoka covjeka možemo razlikovati dvije posebne funkcionalne jedinice. To su 1. mali i 2. veliki optok. Shema malog i velikog optoka Mali optok pocinje od desne pretklijetke (Atrium dexter) gdje dolazi krv iz šupljih vena (Vena cava inferior i Vena cava superior) odakle se krv utiskuje u desnu srcanu komoru (Ventriculus dexter), iz koje pod malim pritiskom krv ulazi u plucne arterije , prvo u Truncus pulmonalis, a zatim u desnu i lijevu stranu pluca kroz desnu i lijevu plucnu arteriju gdje udisanjem dolazi kisik i gdje se krv obogacuje kisikom posredstvom prsnih mjehurica, odnosno njihovih kapilarnih mreža. Tu se zapravo vrši izmjena ugljicnog dioksida (CO ) i 2 kisika (O). Tako oplemenjena krv koja je primila kisik dolazi preko plucnih vena (Venae pulmonales) u lijevu pretklijetku (Atrium sinistrum) i lijevu klijetku (Ventriculns sinister). Tine je završen mali optok.
Veliki optok pocinje utiskivanjem krvi pod jakim pritiskom u aortu, od koje se granaju mnogi odvojci, koji opskrbljuju arterijskom krvlju mnoge organe: glavu, gornje udove, srce, jetra, želudac, dvanaesnik, gušteracu, slezenu, bubrege, crijeva, mjehur, genitalne organe, donje udove, zapravo sve organe u tijelu. U kapilarima ovih organa, krv koja je donijela kisik, vraca se uzlazno u srce kroz donju šuplju venu (vena cava inferior), a iz glave (mozga, vrata) takoder u srce, ali kroz gornju šuplju venu (Vena cava superior). Time je završen i veliki optok. Krvotok možemo pregledati tako, da se pregleda prvo mali, pa veliki optok. C ini mi se da je jednostavnije pregledati prvo kompletan arterijski, a onda venozni. Mentalnom koncentracijom na sve dijelove krvotoka, jasno ako poznajemo dobro njegove puteve, i imamo pred ocima jasno sve dijelove koje pregledamo, obavit cemo to na slijedeci nacin: Najprije krvotok samog srca . Pogledamo gornju i donju šuplju venu na ulasku u desnu pretkomoru, zatim što se dogada u samoj klijetki. Ako je tu neka anomalija, moramo "vidjeti" da li za to nije kriv jedan od zalisaka na ulazu u desnu komoru. Tu stoje tzv. jedrasti zalisci , koji su dobili ime radi toga, jer se napinju kao jedra, kad se pod pritiskom krv ubacuje u desnu klijetku (ventricuius dexter), sprecavajuci krv da se vrati natrag u pretklijetku, kada se desna klijetka stegne i krv natjera džepaste trostruke zaliske (Valvulae semilunaris sinistra, dextra i posterior) da se otvore i propuste krv u odvod za plucne arterije (Truncus arteriae pulmonalis) i dalje arterijama u desnu i lijevu stranu pluca kroz desnu i lijevu plucnu arteriju. Arterije i vene srca U alveolama pluca preko kapilara vrši se oslobadanje krvi od ugljicnog dioksida i primanje svježeg kisika kojeg smo doveli u pluca udisajem, a izbacivanjem ugljicnog dioksida izdisajem. Nova, oplemenjena krv kisikom dolazi plucnim venama (Venae pulmonales) natrag u srce, i to prvo u lijevu pretklijetku, a zatim kroz dvostruke jedraste zaliske (Valva atrioventricularis - sinistra - Cuspis anterior i Cuspis posterior) u lijevu klijetku (Ventriculus sinister). Srcani zalisci Mehanizam protoka krvi je analogan onome u desnoj strani srca. Kad se lijeva pretklijetka stegne, zalisci se otvaraju, puštaju krv u klijetku, a kad se klijetka stegne, onda se jedrasti dvostruki zalisci zatvaraju, sprecavajuci povratak krvi natrag, a uslijed jakog pritiska otvaraju se džepasti trostruki zalisci (Valvae acrtae - sinistra, dextra i posterior) i krv ulazi u aortu (Aorta). Ako smo pregledali tok krvi kroz srce i sve zaliske, ostaje nam još da pregledamo arterijski i venozni krvotok samog srca (Venae, Arteriae cordis). Pregled se vrši mentalnom vizualizacijom prateci tok krvi kroz krvne žile i sudove. Ako smo pregledali sve što je gore dano, pregledali smo zapravo cijeli mali optok i pocetni dio velikog optoka kroz lijevo srce. Nastavit cemo i izvršiti prvo arterijski pregled velikog optoka. S obzirom na vrlo cesta oboljenja luka srcane aorte , treba joj posvetiti narocitu pažnju. Aorta spada u arterijski optok. Iz aorte na lucnom dijelu nalaze se tri izvoda . Prvi je nešto širi, radi toga što treba više krvi. Zove se Truncus brachiocephalicus. Kasnije se dijeli na dvije arterije, od kojih jedna ide u desnu stranu glave (Arteria carotis communis dextra), a druga u desno rame i ruku (Arteria subclavia dextra). Drugi izvod iz luka aorte je arterija, koja snabdijeva lijevu stranu glave (Arteria carotis communis sinistra), a treci izvod ide u lijevu ruku (Arteria subclavia sinistra). Kod pregleda treba obratiti pažnju narocito na ulaze u ove tri arterije i utvrditi, u kojoj dužini od aorte prema gore postoje anomalije, kao i u kojoj je mjeri aorta, narocito njen silazni dio loš. Obicno su to posljedice arterioskleroze, odnosno nagomilanog holesterola. Zacepljenje ova tri izvoda dovodi do enormnog napora srcanih mišica da protjera krv kroz ove sužene dijelove, što dovodi do infarktnih stanja, Angine pectoris, jakih aritmija i promjena krvnog tlaka. Prilikom pregleda treba ustanoviti postotak zacepljenosti kao i duzinu arterija na kojoj su nastale anomalija. Prateci put aorte na niže, ona u dijelu prsa dobiva odgovarajuci naziv, prvo silazna aorta (Aorta descendens), zatim prsna aorta (Aorta thoracica), pa trbušna aorta (Aorta abdominalis). U lumbalnom dijelu se ona racva na dvije glavne arterije: to su bedrene arterije (Arteria iliaca communis dextra i sinistra) U podrucju pocetka noge naziva se butna arterija (Arteria femoralis) sa ogrankom duboka butna arterija (Arteria profunda femoris).
Glavna arterija noge (Arteria femoralis) se dijeli ispod koljena u stražnju goljenicku arteriju (Arteria tibialis posterior) i prednju (Arteria tibialis anterior), koje prelaze dalje u arterije stopala (Arteriae plantares).
Tokovi arterijskog i ven oznog krvotoka Arterija subclavia (dextra i sinistra) ide iz aorte u ruke. Dio ove arterije u pazušnom dijelu i dijelu mišice naziva se Arteria brachialis, a u predjelu lakta se grana na lakatnu (A. ulnaris) i palcanu arteriju (A. radialis), a u predjelu zgloba šake i metakarpalnih kostiju postoji mreža metakarpalnih arterija , i na kraju arterije u prstima (Arteriae digitales dorsales). Gore navedene aorte i arterije su glavni arterijski opskrbljivaci krvlju ekstremiteta, mišica i organa. Jasno je, da se od ovog glavnog arterijskog dovoda krvi odcjepljuju arterijski ogranci za svaki pojedini organ tijela: srce, glavu, mozak, pluca, želudac, dvanaesnik, jetra, gušteracu, slezenu, bubrege i crijeva, spolne organe i dr. To je vrlo gust splet krvnih žila, žilica i kapilara. Kod pregleda arterijskog krvotoka prvo pregledamo glavne, gore navedene arterije, ukljucivo sa njihovim ograncima u ruke, noge i glavu. Zatim pregledamo arterijsko snabdijevanje krvlju svakog pojedinog organa. Ako nije moguce to izvršiti bez anatomskog atlasa, onda njega treba uzeti i po njemu raditi, jasno uz odgovarajucu potrebnu koncentraciju na svako pojedino mjesto u krvotoku. Evo primjera: Krvotok u srcu: desna pretklijetka dobra, šuplje vene dobre, plucna arterija desno, nije dobra - upišemo. Plucne vene dobre. Lijeva pretklijetka - slaba. Da vidimo zašto: jedan zalisak slab. Koji zalisak? Prednji (Cuspis anterior). Idemo dalje, u klijetki dobro, lucna aorta u pocetku dobro. Pregled izvoda. Ulaz u lijevi izvod nije dobar. Dokle? Idemo gore. Oko 1 cm. Aorta - silazni dio. Nije sasvim dobar. Obilježimo gdje i koliko. Idemo dalje. Ukljucujemo i odvojke od aorte. Aorta thoracica (grudni dio) dobra, Aorta abdominalis (trbušni dio) - dobra. Desna noga - sve dobro. Lijeva noga do koljena dobro. Ispod koljena loša cirkulacija. Stopalo - dobro. Idemo pregledati prvi izvod u aortu (Truncus brachiocephalicus) - dobar. Njegov dio u glavu s desne strane (Arteria carotis communis) dobar. Ona se u podrucju vrata dijeli u dva dijela - u unutarnju i vanjsku (Arteria carotis communis interna i A. c.c. externa). Unutarnja dobra, vanjska nije. Koji dio? itd. itd. Zatim idemo pregledati arterije lijeve strane glave, pa desne i lijeve ruke. Nakon toga idemo kontrolirati arterijsku cirkulaciju redom mozak, mali mozak, pluca, srce, želudac, dvanaesnik itd. Na onim organima gdje se jave anomalije može se, ovisno o mogucnosti predodžbe i poznavanja krvotoka tog organa, dobiti preciznije podatke. To važi i za žlijezde. Kad smo gotovi sa arterijskim krvotokom, prelazimo na pregled venoznog krvotoka. Tokovi venoznog krvotoka uglavnom prate arterijski krvotok. Venozni krvotok se razlikuje samo u nekim detaljima od onog arterijskog. Glavna znacajka tog toka je da on dovodi krv iz organizma u srce i dalje u pluca. Krv je oslobodena velikog dijela kisika i treba je ponovno snabdjeti kisikom i poslati arterijskim krvotokom u sve dijelove organizma. Vec smo vidjeli da se venozna krv doprema iz malog i velikog optoka u srce kroz šuplje vene (Vena cava superior i inferior). Mi cemo se, kao i u prvom slucaju, upoznati s glavnim putevima kojima se krv doprema u srce. Izmjena arterijske u venoznu krv obavlja se putem kapilara, kojima je bogato opskrbljen svaki dio našeg tijela, osobito organa. Nakon što je izvršena izmjena, venozna krv iz kapilara ulazi u sitne pa u krupnije žile venoznog krvotoka. Tako venozna krv iz unutrašnjeg dijela glave i vanjskog dijela sakuplja se u unutrašnjoj i vanjskoj vratnoj veni (Vena jugularis interna i externa), zatim preko vena (Vena brachiocephaiica dextra) ulazi u šuplju venu. Isto je i sa lijeve i desne strane. Vene desne ruke polaze od prstiju i šake (Venae digitales palmares) preko vena šake (Venae metacarpae dorsales), a zatim kroz podlakticu i nadlakticu glavnim venama: palcanom (V. cephalica) i lakatnom (V. basilica) koje se u predjelu kljucne kosti ujedinjuju u potkljucnu venu (Vena subciavia) a zatim u Brachiocephalnu venu.
Veliki optok pocinje utiskivanjem krvi pod jakim pritiskom u aortu, od koje se granaju mnogi odvojci, koji opskrbljuju arterijskom krvlju mnoge organe: glavu, gornje udove, srce, jetra, želudac, dvanaesnik, gušteracu, slezenu, bubrege, crijeva, mjehur, genitalne organe, donje udove, zapravo sve organe u tijelu. U kapilarima ovih organa, krv koja je donijela kisik, vraca se uzlazno u srce kroz donju šuplju venu (vena cava inferior), a iz glave (mozga, vrata) takoder u srce, ali kroz gornju šuplju venu (Vena cava superior). Time je završen i veliki optok. Krvotok možemo pregledati tako, da se pregleda prvo mali, pa veliki optok. C ini mi se da je jednostavnije pregledati prvo kompletan arterijski, a onda venozni. Mentalnom koncentracijom na sve dijelove krvotoka, jasno ako poznajemo dobro njegove puteve, i imamo pred ocima jasno sve dijelove koje pregledamo, obavit cemo to na slijedeci nacin: Najprije krvotok samog srca . Pogledamo gornju i donju šuplju venu na ulasku u desnu pretkomoru, zatim što se dogada u samoj klijetki. Ako je tu neka anomalija, moramo "vidjeti" da li za to nije kriv jedan od zalisaka na ulazu u desnu komoru. Tu stoje tzv. jedrasti zalisci , koji su dobili ime radi toga, jer se napinju kao jedra, kad se pod pritiskom krv ubacuje u desnu klijetku (ventricuius dexter), sprecavajuci krv da se vrati natrag u pretklijetku, kada se desna klijetka stegne i krv natjera džepaste trostruke zaliske (Valvulae semilunaris sinistra, dextra i posterior) da se otvore i propuste krv u odvod za plucne arterije (Truncus arteriae pulmonalis) i dalje arterijama u desnu i lijevu stranu pluca kroz desnu i lijevu plucnu arteriju. Arterije i vene srca U alveolama pluca preko kapilara vrši se oslobadanje krvi od ugljicnog dioksida i primanje svježeg kisika kojeg smo doveli u pluca udisajem, a izbacivanjem ugljicnog dioksida izdisajem. Nova, oplemenjena krv kisikom dolazi plucnim venama (Venae pulmonales) natrag u srce, i to prvo u lijevu pretklijetku, a zatim kroz dvostruke jedraste zaliske (Valva atrioventricularis - sinistra - Cuspis anterior i Cuspis posterior) u lijevu klijetku (Ventriculus sinister). Srcani zalisci Mehanizam protoka krvi je analogan onome u desnoj strani srca. Kad se lijeva pretklijetka stegne, zalisci se otvaraju, puštaju krv u klijetku, a kad se klijetka stegne, onda se jedrasti dvostruki zalisci zatvaraju, sprecavajuci povratak krvi natrag, a uslijed jakog pritiska otvaraju se džepasti trostruki zalisci (Valvae acrtae - sinistra, dextra i posterior) i krv ulazi u aortu (Aorta). Ako smo pregledali tok krvi kroz srce i sve zaliske, ostaje nam još da pregledamo arterijski i venozni krvotok samog srca (Venae, Arteriae cordis). Pregled se vrši mentalnom vizualizacijom prateci tok krvi kroz krvne žile i sudove. Ako smo pregledali sve što je gore dano, pregledali smo zapravo cijeli mali optok i pocetni dio velikog optoka kroz lijevo srce. Nastavit cemo i izvršiti prvo arterijski pregled velikog optoka. S obzirom na vrlo cesta oboljenja luka srcane aorte , treba joj posvetiti narocitu pažnju. Aorta spada u arterijski optok. Iz aorte na lucnom dijelu nalaze se tri izvoda . Prvi je nešto širi, radi toga što treba više krvi. Zove se Truncus brachiocephalicus. Kasnije se dijeli na dvije arterije, od kojih jedna ide u desnu stranu glave (Arteria carotis communis dextra), a druga u desno rame i ruku (Arteria subclavia dextra). Drugi izvod iz luka aorte je arterija, koja snabdijeva lijevu stranu glave (Arteria carotis communis sinistra), a treci izvod ide u lijevu ruku (Arteria subclavia sinistra). Kod pregleda treba obratiti pažnju narocito na ulaze u ove tri arterije i utvrditi, u kojoj dužini od aorte prema gore postoje anomalije, kao i u kojoj je mjeri aorta, narocito njen silazni dio loš. Obicno su to posljedice arterioskleroze, odnosno nagomilanog holesterola. Zacepljenje ova tri izvoda dovodi do enormnog napora srcanih mišica da protjera krv kroz ove sužene dijelove, što dovodi do infarktnih stanja, Angine pectoris, jakih aritmija i promjena krvnog tlaka. Prilikom pregleda treba ustanoviti postotak zacepljenosti kao i duzinu arterija na kojoj su nastale anomalija. Prateci put aorte na niže, ona u dijelu prsa dobiva odgovarajuci naziv, prvo silazna aorta (Aorta descendens), zatim prsna aorta (Aorta thoracica), pa trbušna aorta (Aorta abdominalis). U lumbalnom dijelu se ona racva na dvije glavne arterije: to su bedrene arterije (Arteria iliaca communis dextra i sinistra) U podrucju pocetka noge naziva se butna arterija (Arteria femoralis) sa ogrankom duboka butna arterija (Arteria profunda femoris).
Glavna arterija noge (Arteria femoralis) se dijeli ispod koljena u stražnju goljenicku arteriju (Arteria tibialis posterior) i prednju (Arteria tibialis anterior), koje prelaze dalje u arterije stopala (Arteriae plantares).
Tokovi arterijskog i ven oznog krvotoka Arterija subclavia (dextra i sinistra) ide iz aorte u ruke. Dio ove arterije u pazušnom dijelu i dijelu mišice naziva se Arteria brachialis, a u predjelu lakta se grana na lakatnu (A. ulnaris) i palcanu arteriju (A. radialis), a u predjelu zgloba šake i metakarpalnih kostiju postoji mreža metakarpalnih arterija , i na kraju arterije u prstima (Arteriae digitales dorsales). Gore navedene aorte i arterije su glavni arterijski opskrbljivaci krvlju ekstremiteta, mišica i organa. Jasno je, da se od ovog glavnog arterijskog dovoda krvi odcjepljuju arterijski ogranci za svaki pojedini organ tijela: srce, glavu, mozak, pluca, želudac, dvanaesnik, jetra, gušteracu, slezenu, bubrege i crijeva, spolne organe i dr. To je vrlo gust splet krvnih žila, žilica i kapilara. Kod pregleda arterijskog krvotoka prvo pregledamo glavne, gore navedene arterije, ukljucivo sa njihovim ograncima u ruke, noge i glavu. Zatim pregledamo arterijsko snabdijevanje krvlju svakog pojedinog organa. Ako nije moguce to izvršiti bez anatomskog atlasa, onda njega treba uzeti i po njemu raditi, jasno uz odgovarajucu potrebnu koncentraciju na svako pojedino mjesto u krvotoku. Evo primjera: Krvotok u srcu: desna pretklijetka dobra, šuplje vene dobre, plucna arterija desno, nije dobra - upišemo. Plucne vene dobre. Lijeva pretklijetka - slaba. Da vidimo zašto: jedan zalisak slab. Koji zalisak? Prednji (Cuspis anterior). Idemo dalje, u klijetki dobro, lucna aorta u pocetku dobro. Pregled izvoda. Ulaz u lijevi izvod nije dobar. Dokle? Idemo gore. Oko 1 cm. Aorta - silazni dio. Nije sasvim dobar. Obilježimo gdje i koliko. Idemo dalje. Ukljucujemo i odvojke od aorte. Aorta thoracica (grudni dio) dobra, Aorta abdominalis (trbušni dio) - dobra. Desna noga - sve dobro. Lijeva noga do koljena dobro. Ispod koljena loša cirkulacija. Stopalo - dobro. Idemo pregledati prvi izvod u aortu (Truncus brachiocephalicus) - dobar. Njegov dio u glavu s desne strane (Arteria carotis communis) dobar. Ona se u podrucju vrata dijeli u dva dijela - u unutarnju i vanjsku (Arteria carotis communis interna i A. c.c. externa). Unutarnja dobra, vanjska nije. Koji dio? itd. itd. Zatim idemo pregledati arterije lijeve strane glave, pa desne i lijeve ruke. Nakon toga idemo kontrolirati arterijsku cirkulaciju redom mozak, mali mozak, pluca, srce, želudac, dvanaesnik itd. Na onim organima gdje se jave anomalije može se, ovisno o mogucnosti predodžbe i poznavanja krvotoka tog organa, dobiti preciznije podatke. To važi i za žlijezde. Kad smo gotovi sa arterijskim krvotokom, prelazimo na pregled venoznog krvotoka. Tokovi venoznog krvotoka uglavnom prate arterijski krvotok. Venozni krvotok se razlikuje samo u nekim detaljima od onog arterijskog. Glavna znacajka tog toka je da on dovodi krv iz organizma u srce i dalje u pluca. Krv je oslobodena velikog dijela kisika i treba je ponovno snabdjeti kisikom i poslati arterijskim krvotokom u sve dijelove organizma. Vec smo vidjeli da se venozna krv doprema iz malog i velikog optoka u srce kroz šuplje vene (Vena cava superior i inferior). Mi cemo se, kao i u prvom slucaju, upoznati s glavnim putevima kojima se krv doprema u srce. Izmjena arterijske u venoznu krv obavlja se putem kapilara, kojima je bogato opskrbljen svaki dio našeg tijela, osobito organa. Nakon što je izvršena izmjena, venozna krv iz kapilara ulazi u sitne pa u krupnije žile venoznog krvotoka. Tako venozna krv iz unutrašnjeg dijela glave i vanjskog dijela sakuplja se u unutrašnjoj i vanjskoj vratnoj veni (Vena jugularis interna i externa), zatim preko vena (Vena brachiocephaiica dextra) ulazi u šuplju venu. Isto je i sa lijeve i desne strane. Vene desne ruke polaze od prstiju i šake (Venae digitales palmares) preko vena šake (Venae metacarpae dorsales), a zatim kroz podlakticu i nadlakticu glavnim venama: palcanom (V. cephalica) i lakatnom (V. basilica) koje se u predjelu kljucne kosti ujedinjuju u potkljucnu venu (Vena subciavia) a zatim u Brachiocephalnu venu.
Vene u ruci Venozna krv iz stopala noge ide iz prstiju (V. digitales dorsales pedis) pa preko metatarzalnog dijela stopala (V. metatarseae dorsales pedis) u glavnu površinsku venu noge (V. saphena magna) i bedrenu venu (V. femoralis). Ove vene sakupljaju na svom putu iz raznih ogranaka "necistu" venoznu krv i šalju dalje u V. iliacu, a zatim u donju šuplju venu (Vena cava inferior). Kao što je aorta slala krv na svom putu od srca ka organima, tako i šuplja vena na svom putu ka srcu preuzima krv iz vena koje idu od svih organa. To su crijeva, bubrezi, jetra, želudac itd., kao i iz žlijezda. Može se reci da arterijski i venozni krvotok idu paralelno jedan drugom. Kao što smo vršili pregled arterijskog krvotoka, na isti nacin vršimo pregled venoznog. Znaci mentalnom koncentracijom bez (ako dobro poznajemo anatomiju krvožilnog sustava) ili uz pomoc anatomskog atlasa, pomicemo se lagano po pojedinim dijelovima krvotoka i bilježimo anomalije, da bismo se, ili odmah ili nešto kasnije, detaljnije obavijestili o kojem se dijelu radi. Osobito je važno pregledati venozni krvotok nogu, jer su vrlo cesta oboljenja cirkulacije u nogama, osobito u dijelu od koljena do kraja stopala. Možemo tocno odrediti odakle dokle nešto nije u redu, pa cak naci i tocno mjesto tromba u krvnoj žili, ako se radi o trombozi. Mnogo ljudi obicno starije dobi ima "hladne noge", a to nije obicno ništa drugo, nego posljedica poremecaja cirkulacija u krvožilnom sustavu na tom mjestu.
Prilikom pregleda krvotoka, da opet naglasim, naše je samo to da onoga tko je došao na radiestezijski pregled obavijestimo gdje se nalazi zastoj ili neka anomalija i da ga uputimo na pregled krvožilnog sustava. Ako smo pronašli greške u koronarkama, pretklijetkama ili srcanom mišicu treba savjetovati što hitniji pregled u odgovarajucim ustanovama, a ne plašiti nekoga sa anginom pectoris ili infarktom. Ako se cak netko upusti u to, onda mora racunati da je ucinio veliku pogrešku, ne samo na pacijentu ,nego cak i prema svima onima, koji se ovim pregledom bave uglavnom iz hobby-ja. Ako se netko želi dublje posvetiti radu ina radiestezijskom pregledu i da bi mogao uspješno kontaktirati sa lijecnicima, mora stalno uciti i uciti, jer ovo, što je dano ovdje je mali, tek pocetnicki dio onog, što bi trebalo znati iz anatomije i djelovanja ljudskog organizma.
Poglavlje je iz knjige "Radiestezija II" koja je delo radiesteziste Smaila Dubravića.
Нема коментара:
Постави коментар